Baba Vanga Hrvatska

Baba Vanga Hrvatska

Nadaleko poznata vidovnjakinja Vangelia Gušterova zvana Vanga tijekom svog 85-godišnjeg života vidjela je na tisuće događaja važnih kako za pojedince tako i za cijeli svijet. Većina njenih vizija je jasna, mnoge je dala navodeći datume i godine, gradove, države i kontinente. Baba Vanga nikada nije Hrvatsku otvoreno spomenula. Mislila je na nju kada je predvidjela raspad Jugoslavije ovim riječima:

“Jugoslavija će se raspasti jer su Srbi psovali Boga.”

Prije nekoliko godina, točnije 2012. pojavili su se spisi u kojima Vanga indirektno spominje Hrvatsku. Proročanstvo je s bugarskog na hrvatski navodno preveo Veljko Vlaisavljević, sudski tumač. Ovdje treba biti oprezan. Naime, otkako Vange više nema, točnije od 1996. godine bilo je jako puno pokušaja da se mnoga proročanstva “prodaju” pod njenim imenom. Ovo glasi ovako:

“ Tuđi car, a opet domaći vladat će malom zemljom na Balkanu, zemljom što Jadran ima i tisuće otoka tamo. Vladat će desetljeće dok rat ne zamre i kad ode doći će dvojica – jedan s bradom i jedan što uvijek ima peh i onda će ovaj prvi vladati neko vrijeme, a drugi neće. Tada će doći vožd, lijep, elegantan, narod će mu vjerovati. Ali će im sve pokrasti. Vožd će otići, ali će uskoro u tamnicu bačen biti. Ne dugo. U tim godinama slutnje i tuge, bjeloglava žena i čovjek telećeg pogleda vodit će zemlju. Unatrag. Ta bijela žena i čovjek telećeg pogleda bit će svrgnuti, a zemljom će zavladati euforija. Na njihovo mjesto doći će mladi pjetlić i debeli kokot. Taj debeli kokot sve piliće pred sobom gazi. I onda će oni hodati naokolo i zobati 25 zrna kukuruza, kažu za narod ih zobaju. A zvijezde žute i zlatne zasjat će tad nad kokošinjcem. I sve će biti plavo. I država će biti plava. A kokošinjac narast će veliki. Juha. Koke idu u juhu…”

Očito se radi o zbunjujućem tekstu. Posljednjih nekoliko rečenica možda se odnosi na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Zastava EU-a je plave boje ukrašene žutim zvijezdama. Dvadeset i pet zrna kukuruza se možda tiče broja država koje čine EU. Broj je samo približno točan jer je država članica 28, uskoro 27. “A kokošinjac narast će veliki.” – možda se tiče samog proširenja EU-a. Hrvatska je postala članica ove asocijacije 2013. godine pa je moguće da se radi o izmišljotini.

Kod Babe Vange Hrvatska je najbolje promatrati u širem kontekstu ovog dijela Europe. Vanga je točno predvidjela raspad druge Jugoslavije kao i početak invazije od strane Hitlerove Njemačke na prvu Jugoslaviju 1941. godine. Vidovita Bugarka je devedesetih godina prošlog stoljeća dala dugoročnu prognozu za jugoistočnu Europu: “Sada je na Balkanu nemirno, no doći će dan kada će sve balkanske prijestolnice pružiti ruku pomoći i prijateljstva. Vođe Sofije, Beograda, Atene i Ankare sastat će se vođeni željom za mirom i razumijevanjem.”

Sofija, Bukurešt, Zagreb i Ljubljana u međuvremenu su postali dio jednog te istog političko-ekonomskog prostora. Atena je to postala još ranije. Ankara je na čekanju iako po svemu sudeći ona bira voditi vlastitu politiku neovisno o EU-u iako je više ekonomski nego politički vezana za nju. To sve govori da je Baba Vanga u principu bila u pravu. Da se Unija nije proširila na balkanske zemlje, uključujući Hrvatsku, veliko je pitanje da li bi bilo stvarnog mira.

Koliko je Baba Vanga bila u pravu posebice kada se u obzir uzme ovaj dio svijeta najbolje pokazuju njena predviđanja za Bugarsku. Kada je rat buknuo u Jugoslaviji 1991. godine Vanga je umirila mnoge sunarodnjake rekavši: “Nema loših vijesti za bugarsku vojsku – nema baruta, nema krvi! Bugari su živi i zdravi i ne trebaju gubiti hrabrost.” Međutim, Vanga je otkrila kako Bugare ne očekuje pretjerano blagostanje već teške godine na ivici neimaštine čak i onda kada “uđu u čvrsti savez s Europom.”

“I kada budemo dio nje živjet ćemo lošije nego što se živi u ostalim zemljama Europe s plaćama koje će biti puno manje od njihovih pa će biti jedva dovoljno novca za preživljavanje.” Bugarska je postala članicom EU-a prije 11 godina. Gledano ekonomski, to je najsiromašnija članica uz Rumunjsku i Hrvatsku. Usred toga, ona godinama bilježi veliki pad broja stanovnika usred slabog nataliteta i snažnog iseljavanja.